(Piše: Vitomir Begović, mr. sig.)

Nacionalni dan zaštite na radu obilježava se 28. travnja, a odluku o njegovom proglašenju donio je Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine. Potreba je tim povodom podsjetiti da su učinkovito upravljanje zaštitom na radu, zaštita zdravlja i sigurnost na radu strateški nacionalni interes. Svjedočimo primjerima neodgovornog odnosa prema sigurnosti i zdravlju na radu. U protekla dva tjedna tri su radnika smrtno stradala na radu. U aktualno vrijeme u kojem se nalazimo više nego ikad prije nameće se imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Uporno smo godinama ponavljali i upozoravali da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa.

Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo.Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija. Krajnje je vrijeme za kontinuirano ulaganje u zaštitu na radu, logične promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada u radnim sredinama, odgovarajuće, u praksi primjenjive propise, te podizanje sigurnosti na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma.

Međunarodna organizacija rada od 2003. godine obilježava 28. travnja kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu, s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. Navedeni datum odabran je kao uspomena na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u državi Connecticut u Sjedinjenim Američkim Državama. Obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se cijeni njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

Ove godine obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu vezano je uz novu dvogodišnju kampanju za razdoblje 2020. – 2022. usmjerenu na suzbijanje profesionalnih mišićno-koštanih poremećaja.

U Europi i Hrvatskoj su mišićno-koštani poremećaji i dalje jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s poslom.

Unatoč značajnim naporima da ih se spriječi, ovi poremećaji i dalje su najčešći zdravstveni problemi u vezi s radom – koji pogađaju oko 60% radnika (Eurostat-ovo istraživanje radne snage za 2013.).

Studija ESENER za 2019. također otkriva zabrinjavajuće trendove. Oko 65% tvrtki prijavilo je ponavljane pokrete ruku ili ruku kod radnika, u odnosu na 52% u 2014. Podizanje ili premještanje ljudi ili teških tereta bilo je na 54% s 47%, a produljeno sjedenje je pokazalo da je sada treći najčešće prijavljeni zajednički rizik faktor u europskim poduzećima, koji utječe na 59%.

Kampanja za zdrava radna mjesta u razdoblju 2020. – 2022. pod nazivom “Smanjenje opterećenja” bavi se mišićno-koštanim poremećajima koji su trajni problem koji utječe na milijune radnika diljem Europe. Sljedeće dvije godine posebnu pažnju u svakoj zemlji članici EU, pa tako i u Hrvatskoj potrebno je usmjeriti na ergonomske i zdravstvene uvjete na mjestima rada.

Rizici zbog nepravilnog držanja, izlaganje ponavljajućim pokretima, umor ili bolni položaji tijela te nošenje ili pomicanje teških tereta, ili ljudi  predstavljaju vrlo česte rizične faktore na radnom mjestu koji mogu uzrokovati mišićno-koštane poremećaje. S obzirom na raširenost mišićno-koštanih poremećaja, jasno je da je potrebno doprinijeti podizanju svijesti o načinima njihove prevencije.

Mišićno-koštani poremećaji (MKO) najčešća su oboljenja povezana s radom. Pogađaju milijune radnika na području cijele Europe, a poslodavci zbog njih troše milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja pomaže se u poboljšanju života radnika, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva te održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Mišićno-koštani poremećaji obično utječu na leđa, vrat, ramena i gornje udove, ali mogu utjecati i na donje udove. Obuhvaćaju svako oštećenje ili poremećaj zglobova ili ostalog tkiva. Zdravstveni su problemi u rasponu od manjih bolova i smetnji do ozbiljnijih zdravstvenih stanja zbog kojih je potreban izostanak s posla i liječenje. U težim slučajevima moguć je invaliditet i prestanak rada.

Većina mišićno-koštanih poremećaja razvija se s vremenom. Obično ne postoji jedinstven uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Različiti čimbenici često djeluju u kombinaciji. Fizički rizici i organizacijski čimbenici rizika uključuju rukovanje teretom ili ljudima, osobito pri naginjanju ili izvijanju, ponavljajuće ili silovite pokrete, nezgodne i statične položaje tijela,vibracije, loše osvjetljenje ili hladno radno okruženje, ubrzan rad, te  dulje sjedenje ili stajanje u istom položaju.

Postoji sve više dokaza o povezanosti mišićno-koštanih poremećaja sa psihosocijalnim čimbenicima rizika (osobito kada su u kombinaciji s fizičkim rizicima), uključujući vrlo zahtjevan rad ili malu količinu samostalnosti u radu i nisku razinu zadovoljstva na poslu.

Kako bi se riješio problem mišićno-koštanih poremećaja, poslodavci trebaju upotrebljavati kombinaciju procjene rizika: zauzimanje holističkog pristupa u procjeni i rješavanju cjelokupnog niza uzroka, te sudjelovanja radnika: uključivanje zaposlenika  i njihovih predstavnika u raspravama o mogućim problemima i rješenjima.

Preventivne mjere mogu uključivati promjene u okviru radnog mjesta: prilagodba nacrta u cilju poboljšanja položaja tijela tijekom rada, opremi: osiguravanje da je oprema ergonomski dizajnirana i prikladna za obavljanje zadataka,radnicima: poboljšanje svijesti o rizicima, pružanje osposobljavanja u pogledu dobrih radnih metoda, zadacima: promjene u radnim metodama i alatima, upravljanju: planiranje rada kako bi se izbjegle ponavljajuće radnje ili dulji rad u neprikladnom položaju tijela; planiranje pauza za odmor, rotacija poslova ili premještanje rada te organizacijskim čimbenicima: razvoj politika o mišićno-koštanim poremećajima.

Praćenje zdravlja, promicanje zdravlja te oporavak i ponovno uključivanje radnika koji već pate od mišićno-koštanih poremećaja također valja uzeti u obzir u okviru pristupa upravljanju mišićno-koštanim poremećajima.

Kampanja će se usredotočiti na sedam prioritetnih područja, uključujući način sprečavanja mišićno-koštanih poremećaja, uspostavu ergonomskog i održivog radnog okruženja. Također će se istaknuti važnost rane intervencije i očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.

Cilj kampanje je proširiti kvalitetne informacije o toj temi, potaknuti integrirani pristup upravljanju problemom i ponuditi praktične alate i rješenja koja mogu pomoći na radnom mjestu.

U trenutačnom kontekstu ograničavanja kretanja zbog pandemije COVID-a 19, milijuni radnika diljem Europe prisiljeni su raditi od kuće kako bi se smanjila opasnost od zaraze virusom. To je nova stvarnost koja može negativno utjecati na zdravlje. Dugotrajan rad u sjedećem položaju, nedostatak tjelesne aktivnosti, rad u izolaciji, nestajanje jasnih granica između radnog vremena i privatnog života, kao i stres, samo su neki od rizika povezanih s radom na daljinu koji mogu imati štetne posljedice na zdravlje mišićno-koštanog sustava i psihičko zdravlje radnika. Na žalost i ovo područje u Hrvatskoj nije adekvatno regulirano propisima što dodatno povećava rizik.

Nova baza podataka EU OSHA s praktičnim  alatima i smjernicama u području mišićno-koštanih poremećaja olakšava procjenu mnogih rizika za mišićno-koštani sustav i upravljanje tim rizicima, uključujući i one koji su posljedica rada na daljinu. Ona sadržava poveznice na resurse iz cijele Europe: publikacije, studije slučajeva, smjernice, alate i audiovizualne materijale Trenutačno je dostupno više od 550 materijala koji će se redovito ažurirati tijekom cijelog trajanja kampanje u razdoblju 2020. – 2022.
Svaka radna sredina može se aktivno uključiti u kampanju koristeći dostupne  materijale i savjete o mišićno-koštanim poremećajima vezanim za posao, primjenjujući individualno stručno usavršavanje ili grupnu edukaciju u tvrtkama. Vaša uključenost i angažiranost u prevenciji mišićno-koštanih poremećaja  je neprocjenjiva.

Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog  planiranja, upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države.